| If you can't view our newsletter, please click here
|
|
PROMOVAX is a 3-year EU-funded project (2010-2013) aiming to promote immunizations among migrant populations in Europe.
|
U ovom broju:
1. Uvriježene prakse procjepljivanja migranata utvrđene su i vrednovane u okviru 5. projektnog zadatka PROMOVAX projekta. Popis najboljih među njima sada je dostupan na mrežnoj stranici projekta.
2. Temeljem utvrđenih najboljih praksi procjepljivanja migranata te temeljem procjene potreba za procjepljivanjem ove populacije učinjene u okviru 4. projektnog zadatka nazvanog „Mapiranje podrijetla migranata koji doseljavaju na područje EU-e i pristupačnost cjepiva i cjepnih stanica“, načinjene su preporuke za procjepljivanje migranata. Kratki pregled dokumenta u kome su sadržane uključen je u ovaj broj „Promovax novosti“.
|
3. Naposljetku, kao dio naših nastojanja da prezentiramo relevantne projekte i inicijative, možete saznati više o Mreži kliničara koji skrbe za migrante (u izvorniku: Migrant Clinicians Network).
4. Pregled sadržaja četvrtoga sastanka partnera – sudionika projekta.
|
1. Procjepljivanje migranata – najbolje prakse u EU-i:
Utvrdili smo da postoje ukupno 33 programa procjepljivanja koje se može vrednovati i rangirati sukladno instrumentu nazvanom "Instrument za vrednovanje najbolje prakse procjepljivanja migranata", koji smo zajednički osmislili i pripremili.
Popis najboljih praksi procjepljivanja migranata sada je dostupan na mrežnoj stranici projekta
http://www.promovax.eu/index.php/promovax/vaccination/vac3
|
2. Preporuke glede procjepljivanja migranata:
Temeljem velikoga broja podataka prikupljenih u državama članicama EU-e te temeljem analize trenutno postojećih praksi procjepljivanja migranata, PROMOVAX konzorcij preporučuje uvođenje i/ili prilagodbu državne i/ili lokalne prakse procjepljivanja migranata koja udovoljava sljedećim kriterijima:
- Učinkovit program procjepljivanja migranata mora biti kontinuiran i održiv te povesti računa o dostupnosti ciljnoj skupini (npr. klinike u kojima se vrši procjepljivanje s fleksibilnim radnim vremenom, koje rade u popodnevnim ili večernjim satima).
- Jezična barijera priječi korištenje zdravstvenih usluga. Istu se može razriješiti angažiranjem prevoditelja koji trebaju raditi bez naknade. Uz to, kad god je moguće, od velike je pomoći na takvim lokacijama angažirati zdravstveno osoblje i liječnike koji govore jezike ciljne manjine, napose ako je riječ o područjima koje naseljava stanovništvo koje gotovo da i ne govori službenim jezikom zemlje u kojoj je nastanjeno.
- Programi procjepljivanja moraju uzeti u obzir kulturološke razlike te nastojati premostiti ovu barijeru angažiranjem posrednika koji poznaje kulturu ciljne manjine. Njegova uloga seže daleko iznad uloge pukog prevoditelja. U državama u kojima se programi procjepljivanja migranata uspješno provode, ovakvi posrednici obučeni su da djeluju kao edukatori, promicatelji zdravlja i osobe koje će obitelji migranata uputiti u ustroj zdravstvenoga sustava i njegovo funkcioniranje te im savjetovati kome da se obrate.
- Cijena može biti značajna zapreka učinkovitom provođenju programa procjepljivanja. Kako bi se migrantima omogućilo da se procijepe u što većem broju, cjepiva za njih valja osigurati besplatno. U okviru uspješnih inicijativa procjepljivanja osigurana su novčana sredstva za brojne resurse.
- Dobro osmišljen program mora osigurati procjepljivanje u okviru kojega će se povesti računa o individualnim karakteristikama svakoga pojedinoga migranta.
- Uspješni programi procjepljivanja prate se i vrednuju na središnjoj i na lokalnim razinama, pri čemu se vodi računa kako o kvaliteti, tako i o ishodima ovih aktivnosti (pokazatelji ishoda koji ukazuju i na kvantitativne i na kvalitativne aspekte).
- Prikupljanje podataka i istraživanja koja se tiču zdravlja migranata i njihova socioekonomskoga statusa, od ključnoga su značaja za dobivanje podrobnijih i realnijih povratnih informacija o situaciji koja vlada u ciljnoj skupini.
- Uporabu registra i knjižice cijepljenja preporučuje se stoga što se time olakšava daljnje vrednovanje postignutih rezultata te stoga što su isti od ključnoga značaja za stvaranje dosljedne baze podataka o zdravstvenom stanju migranata.
|
3. Mreža kliničara koji skrbe za migrante (Migrant Clinicians Network) – prikaz modela najbolje prakse u području procjepljivanja migranata
Mreža kliničara koji skrbe za migrante (MCN; od eng. Migrant Clinicians Network) obuhvaća preko 10 000 zdravstvenih radnika svih profila koji prakticiraju u SAD-u i promiču pravičnu zdravstvenu zaštitu siromašnih migranata. Pristupačnost cjepnih stanica i cjepiva prilagođena migrantima, zdravstvena sigurnost i izobrazba migranata te stalno upotpunjavanje aktivnosti, predstavljaju ciljeve ovoga programa već zadnjih dvadeset godina, a ta nastojanja podupire nekoliko inicijativa širokoga obuhvata. Središnji uredi MCN-a nalaze se u Austinu u saveznoj državi Texas, pri čemu je ostvarena suradnja sa 700 zdravstvenih klinika koje se financiraju iz saveznoga proračuna te s nizom drugih zdravstvenih ustanova i zavoda, organizacija koje djeluju na razini lokalne zajednice i sveučilištima.
Pri provođenju zadnjega, nedavno završenoga programa procjepljivanja usmjerenoga na povećanje stope procijepljenosti migranata kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, MCN je ostvario partnerstvo s Centrima za kontrolu bolesti (Centers for Disease Control). Zdravstveni radnici koji prakticiraju u lokalnoj zajednici i rade s populacijom migranata hispanskog podrijetla, nazvani promicateljima (promotoras), bili su stacionirani u klinikama te meksičkim konzulatima. Oni su ovu populaciju na kulturološki primjeren način educirali o značaju cijepljenja i organizirali kampanje procjepljivanja, odnosno spomenutim migrantima osiguravali dostupnost lokalnih klinika. Foto-novele čije praćenje ne iziskuje visok stupanj izobrazbe i kulturološki primjereno osmišljeni DVD-ovi čiji su sadržaj činili materijali o bolestima koje se mogu spriječiti procjepljivanjem i obilježjima procjepljivanja, pripremljeni su i raspačani diljem države.
Resursi osigurani kljničarima uključuju pomoć pri mjerenju stopa procijepljenosti lokalnih migrantskih zajednica, izobrazbu o posebnim potrebama za procjepljivanjem koje imaju putnici i useljenici, promicanje ubrzanog programa procjepljivanja namijenjenoga migrantima i osiguravanje doživotne skrbi i praćenja stanja procijepljenosti, osmišljenih na način primjeren niskoj obrazovnoj razini migrantske populacije i usredotočenih na potrebe bolesnika.
Novija nastojanja uključuju povezivanje kampanja procjepljivanja od gripe s provođenjem tzv. "strategije procjepljivanja u povojima" (u izvorniku: "cocooning" strategy"; strategija procjepljivanja dojenčadi, članova njihove obitelji i svih osoba koje s njima redovito dolaze u doticaj, op.prev.) na TdaP (tetanus, difteriju i acelularni pertusis), kako bi se spriječilo pojavu hripavca u populacijama migranata. Ova nastojanja reakcija su na podatke o nejednakostima u pogledu zdravstvene skrbi, koji pokazuju da su vremešni useljenici hispanskoga podrijetla oni koje se najrjeđe cijepi protiv gripe, ali i reakcija na epidemiju hripavca koja je 2010. godine izbila u Kaliforniji i odnijela živote desetero hispanske dojenčadi, uz još jednu smrt dojenčeta-migranta zabilježenu u saveznoj državi Washington. Uz aktivnosti koje se već tradicionalno provode u određenim medicinskim centrima, aktivnosti novijega datuma poglavito će se odvijati u meksičkim konzulatima diljem SAD-a. U tradicionalne metode rada MCN-a spada i rad na terenu te osiguravanje cjepiva na radilištima i u područjima koja naseljavaju migranti
.
Za podrobnije informacije i pristup našim besplatnim pisanim materijalima o procjepljivanju, molimo posjetite mrežnu stranicu
www.migrantclinician.com
i kontaktirajte dr. Jennie McLaurin, MD, MPH, na e-mail adresu: jmclaurin@migrantclinician.com.
|
|
4. Četvrti sastanak partnera – sudionika Promovax projekta
Četvrti sastanak partnera – sudionika PROMOVAX projekta održat će se u Ateni u Grčkoj, a na njemu će sudjelovati svi pridruženi partneri te pozvani suradni partneri i stručnjaci. Konkretnije rečeno, na sastanak će biti pozvani stručnjaci iz Regionalnoga ureda SZO-e za Europu, Međunarodne organizacije za migracije (IOM; od eng. International Organisation for Migration) i Europskoga centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC; od eng. European Centre for Disease Prevention and Control), kao i stručnjaci njemačkoga Etno-medicinskoga centra i američke Mreže kliničara koji skrbe za migrante, specijalizirani za osmišljavanje i razvoj metodoloških instrumenata koji se koriste u medicinskim istraživanjima, kako bi dali svoj obol i iznijeli svoje sugestije.
Glavni cilj ovoga sastanka jest priprema edukacijskoga materijala namijenjenoga zdravstvenim radnicima i migrantima. Preliminarni program sastanka molimo proučite na mrežnoj stranici (www.promovax.eu)
|
SASTANCI ZAKAZANI U OKVIRU PROMOVAX PROJEKTA
05.03.2012
4. sastanak partnera – sudionika projekta
4. sastanak partnera – sudionika PROMOVAX projekta, Atena, Grčka
EU radionica će se održati u Bruxellesu početkom srpnja 2012. godine
|
NOVOSTI U OKVIRU PROMOVAX PROJEKTA
2. nacionalna konferencija Foruma za javno zdravstvo i socijalnu medicinu, Larisa, Grčka,
25-27.11.2011
PROMOVAX projekt usmeno je prezentirala dr. Eleni Patrozou
|
Partneri – sudionici PROMOVAX projekta
Partnere – sudionike PROMOVAX projekta čini 11 pridruženih partnera iz 8 zemalja i 12 kolaborativnih partnera iz 11 zemalja.
Glavni partner:
• Institut za preventivnu medicinu, Zdravstvena ekologija i medicina rada, Prolepsis – Grčka
|
|
Pridruženi partneri:
• Tehnički fakultet Sveučilišta u Dresdenu – Njemačka
• Sveučilište u Sassariju – Italija
• Zaklada SINTEF – Norveška
• Institut za medicinu rada Nofer– Poljska
• Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet – Hrvatska
• RUBSI – Odjel za bihevioristička i društvena istraživanja – Cipar
• Sveučilište u Pečuhu – Mađarska
• Sveučilište u Milanu – Italija
• Nacionalni institut za javno zdravstvo (Istituto Superiore di Sanitá) – Italija
• Tehnološki fakultet Sveučilišta u Cipru– Cipar
|
Kolaborativni partneri:
• Institut za javno zdravstvo – Albanija
• Sveučilište u Baskentu – Turska
• Bolnica de Sabadell. Bolnički konzorcij Parc Tauli. Autonomno sveučilište u Barceloni – Španjolska
• Institut za medicinu rada – Srbija
• WHO/Europa, Odsjek za medicinu rada – Njemačka
• WHO/Europa Odsjeci za zarazne bolesti– Danska
• Medicinski fakultet Alpert američkoga Sveučilišta Brown – SAD
• Međunarodna organizacija za pitanja migracija (IOM; od eng. International Organization for Migration), Odsjek zadužen za zdravlje migranata (MHD; od eng. Migration Health Division) – Belgija
• Institut za epidemiologiju, preventivnu medicinu i javno zdravstvo – Grčka
• Nacionalna škola zdravlja. Zdravstveni institut Carlos III. Ministarstvo znanosti i inovacija – Španjolska
• Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC; od eng. European Center for Disease Prevention and Control) – Švedska
• Nacionalni centar za zarazne i parazitarne bolesti (NCIPD; od eng. National Centre of Infectious and Parasitic Diseases) – Bugarska
|
|
|